top of page
Search
  • Writer's pictureAdmin

College Updates: Principal's Report

Principal’s Report at Prize-Giving 2018


Salutation:

Fakatapu atu ki he ‘Eiki ‘Epikopo, Katinali Paini Mafi, pea oku ou kole keu fakamalumalu atu ‘I he ngaahi talafakatapu ne kamata ‘aki ‘etau katoanga tanaki tu’unga mo e foaki pale ‘ae Kolisi ko ‘Apifo’ou ki he ta’u 2018. ‘Oku ou tu’u pe ke fakahoko atu ‘ae Lipooti Fakata’u ‘ae Puleako ki he ta’u ni.


‘I he tafa’aki ‘e taha ‘o ‘eku fakakaukau, na’e totonu ke fakahoko atu ‘e Fr.’Ofa ‘ae lipooti ko eni ko e ‘uhi he koia na’ane kamata mai e fai fononga mei he kamata’anga ‘oe ta’u. Na’aku toki kamata au he ‘aho 6 ‘o ‘Akosi.

Kimu’a peau hoko atu ki he lipooti ‘oku fie to’o e faingamalie ko eni keu fakamalo’ia’I e fua fatongia lelei na’e fakahoko ‘e Fr.’Ofa mei he kamata ‘o a’u mai ki he’eku toki a’u mai. Neongo pe ne ‘osi fai ‘a hono fakamalo’ia’I he fono ‘ae kolisi ka kou tui pe ko e taimi lelei eni ko e ‘uhi ko ‘etau kakato heni pea mo kimoutolu e kau fakaafe fakalangilangi pea pehe ki he matu’a tauhi fanau.


Kapau na’a ko e tataki pe ‘oe ako na’e mei faingofua pe, ka ko e hoko mai ‘ae afa ko Gita ne mafatukituki ange ai e fatongia. (Baptism by fire!) ‘Oku mo’oni e lau ‘ae kau Saikolosia, ko e character pe ko e ngaahi fa’unga ‘oe tangata/fefine ke hoko ko e tokotaha lelei mo loto lahi, ‘oku ‘ikai ma’u ia he faingofua, ka ‘I he faingata’a’ia. (The character of a person is formed not in smooth riding, but in turbulent times!)



Change in Administration

Puleako: Fr. Ekuasi Manu sm

Deputy Principal (Administration): Fr. ’Ofa Vaihu sm

Deputy Principal (Curriculum): Mrs. Tu’ukaunga Taulua


Statistics:

Students: Beginning of the year – 1364 enrolled

Males - 611

Females - 707

TVET - 46 (2 females + 44 males)

As of now the roll dropped to 1269

Staff: Males – 34

Females – 28

Assistant/Supporting – 8

Total 70

Exam’s results analysis: 2017

Forms 5’s – 189 enrolled for public exam: 63 had aggregated marks of 250/400 marks; 12 passed English + 3 best subjects

Form 6’s – 73 enrolled for public exam: 56 passed

2018 – ‘oku ‘iai pe ‘ae tu’amelie ‘e ma’u ha ola lelei he ngaahi feinga sivi he ta’u ni.


Newly graduating staff members:

Four of our staffs graduated with BA & BSC at the USP recent graduation last month: Sesilia Pofaiva Kautai & Alisi ‘Olie graduated with BA respectively in Geography & History and Accounting/Commerce; Sasongi Latu & Tuiaki Latu graduated with BSC in Mathematic & Science. We congratulate these four teachers for their achievements. They have raised the benchmark for other teachers to do likewise. Potentially, they will be in the frontline as we strive to elevate the quality of pedagogy within the college.


Sports Highlights

Na’e ‘ikai foki ke lava ‘ae fe’auhi ‘Atelita mo e Netball he ta’u ni tu’unga ‘I he maumau mei he afa Gita. Ka ‘I he Term 2 na’e fakahoko ai e fe’auhi ‘Akapulu, Soka, mo e Badminton.


Rugby:

Grade 1 – 4th place

Grade 2 – 5th place

Grade 3 – 4th place

Grade 4 – 1st place

Grade 5 – 3rd place

Senior – 3rd place

Soccer: Girls Boys

Under 13 – 5th Under 13 – 5th

Under 15 – 5th Under 15 – 4th

Under 20 – 4th Under 17 – 4th

Badminton: Girls Boys

Midget – 3rd Midget – 3rd

Junior – 2nd Junior – 1st

Inter-midget – 4th

Senior – 3rd

Na’e tokolahi ‘etau fanau ako ne nau fakafofonga’I ‘a Tonga ni ‘I he ngaahi sipoti kehekehe na’e fakahoko ‘I ‘Aositelelia mo NZ.

U18 Rugby: U16 Rugby:

1. Katone Amone 1. Mahoni Tatafu

2. Mikaele Kama 2. Taholo Selupe

3. Petelo Toe’api 3. Pouono Vea

4. Sione Fusitu’a 4. Steve Kaihea

5. ‘Alele Vaihu 5. Siosifa ‘Amato

6. Maika Patolo 6. Anthony Siale

7.Tevita Po’oi

8. Lisitoni Latu

9. Jason Taumalolo

U15 Rugby: Badminton:

1. Michel ‘Akau’ola 1. Sebastian Tonga

2. Suliasi Faiva 2. Matakaiongo Manu

3. Bede Moa


Swimming: Sudo:

1. Finau ‘Ohuafi 1. Fatafehi Tomasi

2. Kapeli Siua

3. Alex Suka

NB: Na’e mahino ange ‘ae tu’ukimu’a ‘ae fanau koia na’anau fakafofonga’I e ‘apiako pea mo e fonua ‘I he fe’auhi kakau he na’e ma’u metali taki 4 ai ‘a Kapeli Siua pea mo Alex Suka mei he fe’auhi na’ana kau atu ai ‘I NZ. Ko e tokoua ko eni kuo nau folau atu ki Siaina fakataha mo e faiako he Badminton ko Tu’inukue’a Mafua ke nau kau atu ki hono teuteu’I ‘etau kau sipoti ki he Pacific Games 2019.

‘Oku kau atu mo e tokoua kehe: Angelina Kaihau & August Sanft (both in F6) ‘I he folau ki Siaina kena kau ki he fe’auhi Archery pe Fana Ngahau, mo to e fakalelei’I ‘ena skills ‘I he sipoti ni.

Kaikehe ko e tu’ukimu’a taha ko Finau ‘Ohuafi ‘aia na’ane fakafofonga’I e fonua ki he Youth Commonwealth na’e fai ki Argentina.


Cyclone Gita:

‘I he ‘aho 12 ‘o Fepueli ‘o e ta’u ni, taimi 8 efiafi Monite, na’e to ai e matangi category 4 Gita pea fakautuutu ki hono malohinga ‘I he vaha’a ‘oe 11 – 2am, ‘aho 13 ‘o ne haveki mo maumau’I ai e fonua ‘o kau ai foki e kolisi ‘Apifo’ou. ‘I he fakama’opo’opo ‘ae kau savea ki he ngaahi maumau na’e kau e ‘apiako ni ‘I he maumau lahi taha pea kou tui ‘oku mou mea’I pe.


Na’e pau ke malolo ai e ako he uike ‘e ua. Na’e fai leva e ui ki he kau faiako pea mo e tamaiki ako lalahi (senior students) ke nau fakahoko e ‘uluaki fakama’a ‘oe ‘apiako.

‘Oku ou fie faka’aonga’I ai e faingamalie ko eni keu fakamalo’ia’I kimoutolu e matu’a tauhi fanau, kau ako tutuku, pea mo e kaingalotu ‘o hotau ngaahi palokia, ‘I he ngaahi tokoni fakavavevave na’e fiema’u ke fakahoko telia e hao mo e mo’ui lelei ‘ae fanau ako pea mo e kau faiako. Hange ko hono fakama’a e veve mo e ‘uuni me’a ‘I loto ‘apiako tupu mei he afa.


‘Oku ou lave’I pe na’e ‘ia’I e fie tokoni mei he ngaahi palokia ke nau fakalelei’I e ngaahi faleako ne maumau pea ‘oku ou fie fakamalo’ia’I e loto ‘ofa mo fai mateaki ko e ‘uhi ko ho’omou ‘ofa ki ho’omou fanau pea pe he ki hotau ‘apiako ko ‘Apifo’ou.

Ko e ngaahi tokoni ne ‘uluaki fakaa’u mai ki he kolisi: Marist Mission Centre (MMC) mei ‘Aositelelia, Marist Province of NZ, Tongan Community US, Marists from Europe, St.Peter High Schl, AFC Ex-students and PTA.


Reconstruction Committee

Na’e hoko ai heni ‘a hono fokotu’u e Komiti ke nau tataki e ngaue ki hono to e langa ‘oe ngaahi fale na’e maumau ‘I he afa. Ko e Sea ko Lord Fred Sevele. ‘Oku ou fie fakahoko atu pe ‘oku ngaue totoivi e komiti ko eni ke fakahoko e nague ko eni ‘I he founga totonu, lelei pea mo fakapolofesinale.

Ko e ‘inasi ‘o ‘Apifo’ou na’e foaki mai mei he pule’anga ko e $664,940.15 ‘aia na’e fai e fakamo’oni ki he tohi aleapau ko eni ‘I he ‘aho 6 ‘o Sune. Ko e taumu’a e pa’anga tokoni ko eni ki he ngaahi monomono iiki (minor repairs), ngaahi me’a fakaako, vai pea mo e ma’a (water & sanitation facilities) ‘ae ‘apiako.


Ko e toenga ‘oe ngaahi fale na’e maumau’I ‘ehe matangi: i) St. John building, building east of SJ building, F4 building, Lab & science building, Computer building, St. Mary campus building, and Band building. ‘Aia ‘e fakapa’anga pea mo ngaahi ia ‘e he Pangike ‘a Mamani (WB). ‘Oku fakaangaanga ‘e kamata e ngaue ko eni ‘I Ma’asi ‘oe ta’ufo’ou.


Phase 1

Mei he pa’anga tokoni ko eni mei he pule’anga, kuo lava ai e Phase 1 pe ‘uluaki konga ‘oe ngaue ki hono langa fo’ou ‘oe ‘apiako: Hall, St.John’s building, F6 classroom, toilet block (St.Mary), pea mo e ngaahi fanga ki’I monomono iiki pe. Na’e kau atu ki ai pea mo e ngaahi naunau ngaue ki he ako hange ko e misini photocopier, duplicator, ngaahi sea mo e tepile ki he Admin Block. Na’e fe’unga e fakamole kotoa ki he Phase 1 pea mo e $200,000.


Phase 2:

Top 5 Priority Projects: 1) New toilet blocks for male & female x2; 2) Transitional classroom buildings x2; 3) Replacement of Brass Band instruments; 4) Repair of Staff quarters; 5) Convert old damaged toilet block into a staff & prefects’ room.

‘Oku to e ‘ia’I pe mo e ngaahi projects kehe ‘oku fiema’u pe ke ngaahi ka ‘e depend pe mei he faingamalie ‘ae pa’anga: Electricity – 4 completed buildings; rebuild 2 staff quarters destroyed by fire shortly before Gita; 5 Rotomould water tanks; Repair fence & gates.


Phase 3:

~ Mu’omu’a ai e ngaahi projects ‘ae WB (listed above)

Na’e ‘ia’I mo e to e ngaahi projects kehe na’e fai pe sio ki ai ke to e fakahu atu ki he WB:

~ Upgrade water supply – water supply for drinking and cleansing is far below the WASH requirements. 7 water tanks with good plumbing, 2 booster pumps and several drinking fountains are required for this college of 1360 students, the biggest in Tonga.

~ New 2 toilet blocks & change rooms – close to the playing fields

~ Upgrade power supply – most of the college is still without power supply after TC Gita

~ Drainage of ‘Apifo’ou College property – most of the AFC grounds are below sea level, thus need needing a good drainage system. (Negotiations are undergoing with (Asian Development Bank) ADB as they’ve included AFC in a multimillion project for effective drainage systems to be located on selected sites throughout Tonga).

~ Repair of the Chapel: Consultative processes are ongoing, and so is the fundraising.

~ Renovation/renew part of the Marist Fathers’ residence – 80+ years old!

~ Insurance Coverage: ‘Oku fai foki pea mo e ngaue ‘ae Komiti ki hono malu’I ‘oe ‘apiako telia ha to e ngaahi maumau ‘I he kaha’u.

~ Finally, there’s a real need for a Long Term Master Development Plan for the college. I’ll be working on that with a few key professional consultants.

Ngaahi tokoni kehekehe ki he ‘apiako

~ Caritas Tonga, Marist Fathers Oceania, St.Vincent de Paul (local & abroad), Catholic Colleges & Parishes (NZ & Aust), etc.


Roadmap for ‘Apifo’ou College:

Na’aku ma’u faingamalie he’eku tau mai ki Tonga ni keu lava atu ai ‘o fe’iloaki mo e tangata’eiki ‘Epikopo, Cardinal Mafi. Na’aku fakahoko/present ange ki ai e fakaikiiki ‘oe mape ngaue ‘e tataki ‘aki e fononga fakaako mo ngaue ‘ae kolisi ki he ta’u 5 – 10 ka hoko mai.


Ko e me’a pe ‘oku mahino mai ko e ngaue eni ia ‘oku lahi pea mo mafatukituki. Ko hono mo’oni ko e ngaahi ftokotu’utu’u mo e palani ngaue ko eni ‘e toki malava pe ia ‘I he’etau ngaue fakataha, ‘ae kau faiako, matu’a tauhi fanau, kau kolisi tutuku, moe kaingalotu ‘oe Taiosisi, ke tau fetakinima ‘I hono teke ‘etau fanau ke nau fie ako, ako malohi, tuiaki ke a’usia e ma’olunga taha te nau lava’I (achieve full potential).


Ko e (key component) konga tefito ‘I he palani ngaue ko eni ko e kau faiako pea ‘oku ou fie fakaha atu pe ko e 75% ‘o eku focus ko e kau faiako. ‘Oku ou tui ta’e toe veiveiua ko ‘ene mahiki pe ki ‘olunga ‘ae levolo fakapolofesinale’ (professional standards) ae ngaue ‘ae kau faiako, to e sai ange e fakahoko honau ngaahi fatongia (quality service delivery), pea tepu ‘ae mateaki’I e fai fatongia, (wholehearted commitment)‘e a’usia ai ‘e hotau ‘apiako ha tu’unga ‘e ma’olunga ange.


‘Oku ou fie fakamalo’ia’I ai e Talekita Ako ‘ae Siasi pea mo e Poate Ako ‘ae ngaahi ako Katolika ‘I he hiki vahenga ‘ae kau faiako ko e ‘uhi ko e tokoni (grant) mei he pule’anga ko e $700 ki he fo’I ‘ulu (per head) ‘ae fanau ako.

Kuo kamata pe ke ‘asi ha ngaahi fakafotunga fo’ou mei he ‘apiako ‘I he ki’I vaha’a taimi nounou ko eni kuomau kamata fakataha mai ai mei ‘Akosi:

~ ‘oku ma’a ange e ‘apiako (in general – special mention of Mr.Ha’amonga)

~ ‘oku ha ma’a mo fakapolofesinale ange e kau faiako mo honau teunga

~ ‘oku si’isi’I ange e tomui mo e li’aki ‘ae kau faiako (still needs heaps of improvement in these areas)

~ ki’I longomo’ui ange e kau faiako (duties in the morning, recess, after school – working on continuity & consistency)

~ ‘asi longomo’ui e loto fie ako ‘ae fanau (improved attendance)


Afternoon Study:

Ko e fuofua taimi eni ke fakahoko ai ‘ae ako efiafi ‘ae ngaahi kalasi sivi F5’s & 6’s. Na’aku kole pe ki he kau faiako ke nau feinga’I ke ‘osi e silapa ki he uike faka’osi ‘o Siulai koe ‘uhi kamau focus pe ‘I he revision mo e remedial, pea mo hono fakalelei’I mo haiane’I e ngaahi me’a fakalesoni ‘ae fanau kimu’a e sivi.

‘Oku ou fie fakamalo’ia’I ai ‘ae ngaahi palokia : Nuku’alofa, Kauvai, Hihifo, Pea, Ma’ufanga (Frank Mateo & family/friends) pe he ki he Ha’amoko Bakery, ‘aia na’anau tokoni mai ki he ki’I fafanga ma’ama’a ‘oe fanau kimu’a pea fakahoko e ako efiafi mei he 3.30 – 5.30.

Fakamalo atu ki he Sea ‘oe PTA, Filokalafi ‘Akau’ola & Komiti, ne nau tokoni ki hono totongi ‘oe kau faiako na’anau kau ki he ako efiafi $30 ki he houa.

‘Oku ou to e fie fakamalo heni kia Maletino Hola, Halouini Kisina, pea mo Laumanu Ma’afu, koe kau kolisi tutuku ka na’anau tokoni mai ki he ako efiafi. ‘Oku ‘iai pe e faka’amu ki ha to e ngaahi tokoni pehe ‘I he ta’ufo’ou.


Roadmap Action Plans:

‘Oku ou mahino’I pe ko e priority (me’a mahu’inga mo mu’omu’a) ke fakalelei’I e ngaahi faleako, mo e labs ‘oku maumau. ‘I he taimi tatau ‘oku lele palaleli pe ki he palani ngaue ki he ako ‘ae fokotu’utu’u ngaue ki he ngaahi loki ako:

~ taila e faliki mo vali e holisi, pea fakalelei’I mo e ‘aofi

~ fakalelei’i ‘ae ngaahi sea mo e tesi (furniture)

~ ke palakipoe hinehina (white board) ‘ae ngaahi loki ako


Fanongonongo ki he Ta’u Fo’ou

~ Re-enrollment of every student including new intakes – issues to be dealt with parents:

- Unpaid fees (need to clear outstanding fees and pay up of 1st Term fees)

- New intakes: Only 1st choice to AFC will be accepted to enroll next year: 2nd & 3rd choice won’t be accepted. Should you persist, you’ll be on standby!

- Ko e naunau ako ki he ta’u fo’ou, ‘e fakatau atu pe ia mei he ‘Ofisi ako ‘oe kolisi.

~Reenrollment Dates:

- F1’s, 2’s & 3’s: 3rd – 13 Dec

- F4’s, 5’s, 6’s & 7: 7th – 25th Jan

~ Important Dates:

- Jan 17 staff first meeting with the Cardinal

- Jan 21 beginning of the staff Planning week

- Jan 27 education Sunday & beginning of edu week

- Jan 28 Classes begin

- Feb 1 Opening Mass for 2019 Academic year and culmination of edu week

- Selection & blessing of Prefects to be done at respective school’s first Mass

~ Important announcements:


- Mathematics will be compulsory for all forms next year (special mention of Mr. Waibuta from Fiji, already part of the staff & Dr. Stan Manu will be attached to AFC next year – help to revise the Math’s syllabus).


- There are a few ex-students who have excelled in various disciplines of study and work professions, who have indicated their willingness to spend their annual leave at AFC to help with the professional developments of the staff. (EG Fetuani Kula, senior accountant in a Firm in Sydney). Henceforth, I appeal to any of our ex-scholars who wish to assist in any way possible, to contact the college.


- Form 7: Due to the conditions of the classrooms and labs, our Form 7 will continue to attend classes at USP ‘Atele. Once the reconstruction is complete our Form 7 students will be taught here at the college, except for some of the laboratory experiments, they can still go to USP if the needs arise.


- ‘E kau ki he polokalama ‘ae kolisi he ta’u fo’ou ‘ae Cadet Training pea ‘e tataki eni ‘e he Tau Malu’I Fonua ‘a ‘ene ‘Afio. Ne tali lelei ‘e he Pule Sotia ‘oe Tau Ma’lui Fonua ‘a “ene ‘Afio, Brigadier Lord Fielakepa, ‘a ‘eku kole ke kau atu ‘ae Kolisi ‘Apifo’ou he polokalama ko eni. Kuo ‘osi fakamo’oni’I ‘oku kau e Cadet Training ‘I hono hiki’I e tu’unga discipline (maau, ‘ulungaanga, etc) ‘ae fanau. ‘E tokoni lahi eni ki hono feinga’I ke to e sai ange e tu’unga fakaako ‘ae fanau he te na o fakataha pe. (Supplement the ‘No More’ corporal punishment)

- ‘Oku ou fie fakaha heni kuou ‘osi ma’u e tohi fakaafe mei he ‘Ofisi ‘oe Pule Sotia ki he Tau Malu’I Fonua ‘a ‘ene ‘Afio, ‘e kau atu e Ifi Palasa ‘ae kolisi fakataha pea mo e konga ‘oe Cadet ki hono katoanga’I e ta’u 60 ‘o ‘ene ‘Afio ‘I Siulai ‘oe ta’u fo’ou.

- ‘Oku ‘iai e fokotu’utu’u ke kamata ‘ae ki’I kau ako nofoma’u he ta’ufo’ou (20). Ko e feinga pe ke tokoni ki hono tauhi mo tokanga’I e ‘apiako ke ma’a mo malu. Pea ‘e to e sai foki ke ‘iai ha ni’ihi e fanau ke nau hoko ko e kau ‘To’o Fuka’ (flag-bearers) ‘I he ‘akatemika, sipoti, mo e leadership.

- ‘Oku to e ‘iai mo e faka’amu ke fokotu’u e Poate Ako pe ia ‘a ‘Apifo’ou (Advisory Board) ke nau tokoni ki hono fakalele e kolisi ‘I ne (managerial sections) kau ‘ata’ata au keu focus ‘I he kau faiako mo e fanau ako. ‘Oku ou lolotonga ngaue ki he Konisitutone ‘ae Poate pea ‘oku lolotonga fakahoko e ‘Consultation Process’. Ko ‘ene maau pe pea ‘e foaki atu leva ki he ‘Eiki ‘Epikopo ki he final approval & blessing.


Conclusion:

Ki he ‘Eiki ‘Epikopo ‘o Tonga mo Niue, Katinali Paini Mafi, fakamalo atu e ngaahi tokoni, mo e fale’I kae tefito ‘I hono fakataukei’I au he ne ki’I fuofuoloa e fua fatongia he ngaahi fonua muli tautautefito ki Fisi.


Kia Fr.’Aisake Vaisima sm, puleako malolo, he ngaahi fakahinohino mo e poupou kimu’a peau a’u mai ki Tonga ni. Fakamalo atu he ngaahi fakava’e fefeka mo lelei ki he kolisi ‘I he ngaahi ta’u lahi na’ake ‘eikivaka ai ‘I hotau vakafolau ko ‘Apifo’ou.

Ki he Talekita Ako ‘ae Siasi, Soane Vahe, mo ho’o kau ngaue ‘ae ngaahi fakataukei mo e poupou talu mei he’eku tu’uta mai ki Tonga ni ‘I ‘Akosi.

Ki he Vika Seniale, Mon. Lutoviko Finau, ko e Palesiteni ‘oe Komiti Kolisi Tutuku ‘I he ngaahi fal’ei pea mo e tokoni ki he ngaue I ‘apiako.


Fakamalo atu kia Lord Sevele pea mo e Komiti Langafo’ou ‘o ‘Apifo’ou. Malo e ngaue lahi mo hono tataki e ngaahi palani ngaue ki hono to e langa mo fakalelei’I e ‘apiako. ‘I he taimi ne to ai e afa Gita, na’aku kei ‘I Brisbane pe. Na’e ‘oange ‘e Fr.’Ofa e ngaahi ta ‘oe maumau pea neongo pe na’aku lotomamahi ka na’aku to e malimali he ‘oku ou tui ko e tapuaki fakapulipuli eni (blessing in disguise) ke tau to e langa’I hotau ‘apiako ‘ofeina ko ‘Apifo’ou ke to e faka’ofo’ofa ange pea to e malohi ange!

Kia Filo ‘Akau’ola, Sea ‘oe PTA mo ho’o komiti he ngaahi tokoni kehekehe ki hono fakalele ‘oe ako pea mo e ngaahi fiema’u kehekehe pe ‘ae kolisi.


Kia kimoutolu e matu’a tauhi fanau, malo ‘aupito e tokoni mo e poupou mai ki hotau ‘apiako. Fakamalo atu ho’omou tali ‘a ‘eku kole ke tau fakataha mo talanoa’I e ngaahi fokotu’utu’u ki he kolisi ki he ta’u fo’ou pea mo e kaha’u. Kuo ‘osi e ngaahi palokia ‘e ni’ihi: Ma’ufanga, Kauvai, Pea, mo Houma. Teu feinga atu pe he toenga ‘oe ta’u ni pea mo e kamata ‘oe ta’u fo’ou ke lava kotoa e ngahi palokia, ngaahi kolonia pea mo e ngaahi feitu’u ‘oku ki’I tokotoko lahi mei ai e fanau ako ka ‘oku ‘ikai ke nau Siasi Katolika.


Fakamalo atu ki he kau faiako, ho’omou tali e ngaahi liliu mo e palani ngaue, ne ngali fo’ou pe faingata’a kia kimoutolu. Hange pe ko e me’a na’aku kole atu, neongo pe ‘ene ha ngali lahi mo faingata’a, ko e taimi koe te tau lava’I ai, tu’unga ‘I he’etau ngaue fakamaatoato mo fekoekoe’I (collaboration & collegial), te mou toki a’usia ai ha ongo’I fiefia makehe he’e mahiki ki ‘olunga e me’a kotoa pe ‘I ‘apiako: quality pedagogy, better outcomes, and refined discipline.


Fakamalo foki kia kimoutolu fanauako ‘oe Kolisi ‘Apifo’ou ‘I ho’omou kataki’I e faingata’a ‘oe ako teniti pea mo e ngaahi loki ako ‘oku ‘ato fakakonga pe, pe he foki ki he tuli kalasi mo e foki mai mei USP ‘Atele. He’ikai ngalo foki si’otau tokotaha ko Hinemoa Mahoni (2R), the victim of a hit & run accident ‘I he Term 3. Ko e ngaahi ta eni ia ‘oku o’o pea ‘oku ongo he ko AFC ko e (closely-knitted family) family ‘oku lalava pea fi ‘aki e ‘ofa ‘ae ‘Otua mo e hufaki ma’ongo’onga ‘a Malia. Ko ho’omou kataki lahi ko e faka’ilonga ia ‘oe mateaki mo e ‘ofa mo’oni ki hotau ‘apiako. May I borrow a line from Mel Gibson’s award winning film ‘The Brave Hearts’, you’re the ‘bravehearts’ of ‘AFC!


Fakamalo atu ho’omou talitali lelei au he’eku a’u mai ‘o kamata he ‘aho 6 ‘o ‘Akosi. Malo ‘a ho’omou taliangi mo e fie fanongo ki he ngaahi tu’utu’u ni pea mo e ngaahi liliu ‘I he founga fakalele ‘oe ‘apiako. Kou lave’I pe ‘oku fo’ou e ngaahi me’a lahi kia kimoutolu pea ngali faingata’a EG lea fakapilitania ‘I ‘apiako mei he kamata ‘ae ako ki he’ene tuku he ‘aho kotoa pe. Kae hange pe kou ‘osi fakaha tu’olahi atu, ko e ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ou feinga ke fakahoko ‘I ‘apiako ko e taumu’a pe ke tokoni kiate kimoutolu ke mou a’usia ‘ae tumutumu mo e taupotu taha (full potential) ‘oe lelei te mou lava ‘I he ako , sipoti, mo e ‘ulungaanga foki.

‘Oku ou look forward ki he ta’ufo’ou ke hoko atu ai ‘etau fetakinima mo e fai fononga ‘I hotau ‘apiako fakangalongata’a ko ‘Apifo’ou. Fakatauange ke fai tapuekina ‘e he ‘Eiki ‘a kitautolu hono kotoa pea ke hoko mai ‘a hono Pule’anga ‘I hotau lotolotonga. Adveniat Regnum Tuum!


Ki he kau faiako te nau mavahe atu he faka’osinga ‘e ta’u fakaako ko eni ‘I ha ngaahi ‘uhinga hange ko e: retirement, pursue further study, new appointment, personal reasons, fkamalo atu ‘e ngaahi lavame’a kotoa pe na’amou fakahoko ‘I he ngaahi ta’u lahi ne mou ngaue fakatauhisipi ai ‘I he kolisi. Fakatauange ke faitapuekina mo fakamalumalu ‘e he ‘Eiki ‘ae ngaahi vaha’I hala te mou fononga’ia. Worth mention here our lone retiree, Mr.Tevita Lea’aetoa. Malo e fai fatongia lelei pea hange ko e talanoa fakatata ‘I he Tohi Tapu ki he tufa taleniti, ‘Welcome good and faithful servant!’ Our lone volunteer, Leonette Foliaki from NZ for your selfless service at AFC. Please convey our heartfelt gratitude to your family as you return home. Last but not the least, Fr.Lutoviko ‘Olie. Your short stint at AFC was impactful and pivotal as far as your exceptional characters and services are concerned. We wish you well on your way to the Solomon Is for temporary appointment and en route to Rome for further studies.


To the Form 7, I wish you well and God’s speed as you set to pursue your dreams. We’ve given you wings to fly and the sky is the limit and keep the AFC’s fire burning!

‘Oku ou fie to’o e momeniti ko eni keu kolea ai ho’omou fakamolemole, kau faiako mo e fanau ako. Kou ‘ilo pe ‘oku lahi e ngaahi liliu ‘oku ou feinga ke fakahoko, pea ‘oku ngali fu’u vave, lahi, mo faingata’a foki. Kou ‘ilo pe ‘oku fa’a fefeka ‘eku teke kimoutolu, ngali hoha’a hoku le’o he taimi ‘e ni’ihi. Ko hono mo’oni ko ‘eku fai kotoa pe tu’unga ‘I he feinga ki he lelei taha, ki he fanau ako pea mo e ‘apiako. ‘Oku ‘iai e lau ‘ae kau Fisi, “Dou gole yani e na galala, au tiko mai e na galala!” Mou tutuku atu mo e loto tau’ataina, peau nofo mai au mo e loto tau’ataina.


Faka’osi ‘aupito, kou fakamonu’ia atu e fa’ahi ta’u Kilisimasi, pe he ki he Ta’u Fo’ou na, fakatauange ke mou ma’u ha ngaahi momeniti fonu ‘I he fiefia mo e kalasia ‘I homou ngaahi famili, ko e ‘uhi ke ‘iai ha ivi mo ha mo’ui fo’ou ke tau kamata ‘aki he ta’u fakaako fo’ou 2019.


Viva AFC

Fr. Ekuasi Manu sm

Principal

3 views0 comments
Post: Blog2_Post
bottom of page